Ауторска лиценца

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licenceCreative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Srbija .

Претражи овај блог

недеља, 19. јул 2015.

Stare alatke za obradu drveta II

Koliko je stolarski zanat bio specifičan i duboko ukorenjen u privredi Zrenjanina možemo videti na brojnim primerima. Jedan od takvih primera je i postojanje model-stolara u gradu sredinom XX veka. Ovaj tip stolara je radio modele i kalupe za livenje najčešće predmeta od metala. Takav je bio i stolar Branislav iz Dolje koji je zarađivao pristojan novac od ove vrste zanata, a naručioci su mu stizali čak iz Italije. Svoj zanat je Branislav preneo i na sina, koji ipak nije pokazao dovoljnu dozu umešnosti. Takođe bi bilo značajno reći da je uspešnih stolara među svim narodnostima. Ovim zanatom su se bavili kako Srbi tako i Mađari, Nemci, Slovaci, pa čak i Italijani. Posebno je zanimljiv slučaj stolarske porodice But poreklom iz Trsta. U Zrenjanin su došla dva brata stolara - Ivan i Marjan But (kod koga je moj otac šegrtovao), dok je treći brat ostao u Trstu i nije se bavio ovim zanatom. Marjan je svoju radionicu imao kod nadvožnjaka (preko od benziske pumpe gde se danas nalaze zgrade), dok je Ivan imao radionicu kod škole Žarko Zrenjanin. Ivan se kasnije odselio za Rijeku, dok se Marjan oženio nemicom Adelom i dobio sina Bruna. Potomci Butovih i danas žive u Zrenjaninu. Bez obzira na tipove stolara i njihovu narodnost koji nam pomažu da steknemo opšti utisak o ovom zanatu, polazna tačka za njihovo proučavanje i dalje ostaju alatke.


1. Dvoručna testera (1900-1940); predviđena za dva rukovaoca i za sečenje većih komada. Dobro obučeni i vični ljudi (kakvih je posebno bilo u Bosni) uz pomoć ovakvih testera su sekli čak i daske. Danas ju je zamenila motorna testera.
2. Rende (1960-1970); služila ravnanju drveta i dasaka. Ovi primerci su proizvedeni od strane čuvenog proizvođača iz Osijeka (Ivo Marinković). Danas ih sve više zamenjuju električna renda.
3. Vinkle (1950-1970); služile obeležavanju drveta pod pravim uglom. Iako ih polako zamenjuju razne sprave u vidu lenjira i danas se često koriste.
4. Šrafciger (1920-1940); rani primerak šrafcigera za zavrtanje i odvrtanje šrafova. Nekada je imao drvene ručke. Danas se koriste moderniji tipovi šrafcigera sa namagnetisanom glavom i gumenim držaljem.
5. Svrdlo (1900-1930); služilo bušenju rupa. Danas ga zamenjuje električna bušilica.
6. Parketarski uglomer (1960-1980). Služi obeležavanju ugla pod kojim se seče parket prilikom postavljanja u vidu riblje kosti.
7. Citlinzi (1950-1970). Služe skidanju stare farbe i laka. Danas ih zamenjuju posebne špecije za skidanje farbe i drugi pribor kao što su šlajferice, lampe i sl.

D.V.

Zemljotres u Bečkereku 1893.

27. mart 1893.
Veliki Bečkerek.
Između 3 i 3 1/2 sata popodne opažen je zemljotres, koji se u tri puta snažno ponavljao u pravcu JZ - SZ (?). U prvom potresu popadali su brojni dimnjaci. U opštinskoj kući i u mnogim drugim su prepukli zidovi. (Neue Freie Presse)

Literatura:
P. S. Pavlović, Zemljotresi u Srbiji 1893. god. Sa dodatkom zemljotresa u okolnim zemljama, Spomenik Srpske kraljevske akademije XXXII, Beograd 1896.


среда, 8. јул 2015.

Stare alatke za obradu drveta I

U više navrata na Banateci smo pisali o nekadašnjim fabrikama nameštaja u gradu i o njihovim proizvodima. Međutim, dobar nameštaj u prošlosti nije mogao biti napravljen bez odlično obučenih majstora, kojih je sve do kraja XX veka bilo napretek. Neki majstori su se bavili drvorezom, drugi su bili parketari, treći, pak, klasični stolari (tišleri), dok su se žene često bavile politurom. Jedni su pravili nameštaj, drugi predmete za domaćice, dok su se treći izdržavali radeći poluproizvode kao što su tiple, ručke i sl. Međutim, glavna spona između majstora i konačnog proizvoda bile su alatke koje su bile nezamenljive i predstavljale su srce ovog zanata u prošlosti.
1. Testera (1900-1940) - specifičnog oblika namenjena sečenju tj. dubljenju drveta; često korišćena za izradu korita, naćvi i sl.
2. Švajcarsko svrdlo (1920-1940) - malo ručno svrdlo za bušenje rupa; danas ga zamenjuje električna bušilica.
3. Štreber (1920-1950) - služio označavanju drveta i povlačenju paralelnih linija; danas su ga zamenili olovka i lenjiri.
4. Testera (1930-1960) - uskog sečiva služila najčešće za proširivanje rupa i sl; danas se za ovu vrstu posla koriste električne ubodne testere.
5. Bušilica (1930-1960) - na ručni pogon; bila je spona do pojave električnih bušilica.
6. Klješta (oko 1900) - kao i danas ona služe za vađenje eksera i zakivaka, međutim, ovaj primerak je ručno iskovan od strane kovača i njena starost je nesumljiva.

D.V.

субота, 4. јул 2015.

Fotografije Maksa (Mikše) Goldmana

Maks Goldman (1886-1941) bio je samo jedan u nizu fotografa jevrejskog porekla iz Bečkereka/Petrovgrada. Pored fotografskog zanata bavio se i slikarstvom. Na njegovim fotografijama možemo primetiti da je prikupljao i kostime, koji su mu u neku ruku služili kao rekviziti. Čitaocima Banateke predstavljamo tri fotografije ovog majstora iz međuratnog perioda.

1. 1920-1935. "Devojka u nošnji"
2. 1920-1935. "Deca u kostimima"
3. 1930-1940. "Svadbeni trenutak"